Naslovnica Prehrana Dijabetička prehrana

Dijabetička prehrana

Za liječenje dijabetesa uz inzulinsku terapiju, izbor hrane je vrlo važan faktor za poboljšanje života dijabetičara. Ukoliko osoba boluje od dijabetesa to znači da je razina glukoze u tijelu te osobe povišena. Glukoza u tijelu ulazi kroz hranu koju konzumiramo, a bitan je našem tijelu jer ona pruža stanica energiju potrebnu za obavljanje rada.

Glukoza koju unosimo kroz hranu dolazi od ugljikohidrata čiji je glukoza sastavni dio. Namirnice bogate ugljikohidratima uključuju slatkiše, gazirane napitke, kruh, tortilje i bijelu rižu. Što više ugljikohidrata osoba unosi u tijelo, njegova razina glukoze bit će viša.

Dijabetička prehrana primjenjuje se i kod dijabetesa tipa 1 i tipa 2 jer je pravilan izbor hrane uz inzulin temeljni je način za reguliranje normalne razine glukoze u krvi, a održavanje normalne razine glukoze u krvi smanjuje šanse za pojavom ostalih kroničnih bolesti koje mogu nastati kao posljedica dijabetesa. Osim za dijabetičare pravilna prehrana važna je i za osobe koje razviju pred dijabetes kojeg karakteriziraju blago povećane vrijednosti glukoze u krvi.

Pravilna prehrana kod takvih osoba bitna je kako bi se glukoza vratila na normalnu razinu, ali pravilnom prehranom osoba se štiti od pojave dijabetesa tipa 2 koji se razvija ukoliko se na vrijeme ne djeluje.

Uravnotežena prehrana

Pod pojmom uravnotežene prehrane podrazumijevamo prehranu koja se sastoji od više različitih vrsta hrane koje u tijelo unosimo u određenim količinama i omjerima koje zadovoljavaju potrebe svih nutrijenata potrebnih za pravila rad organizma. Za uravnoteženu prehranu kod dijabetičara Američko dijabetološko društvo predlaže omjer od 5-60% energije iz ugljikohidrata, do 25 % energije iz unosa masti, 12-20% energije iz unosa proteina i topljivih prehrambenih vlakana više od 25 g/dan te do 6g/dan soli.

Osim toga, uravnotežena prehrana trebala bi ponuditi bio aktivne fitokemikalije kao što su dijetalna vlakna, antioksidansi i nutraceutici koji imaju pozitivne zdravstvene prednosti. Pridržavanjem uravnotežene prehrane i omjera namijenjenih osobama s dijabetesom, bolesnik povećava energiju i funkcioniranje organizma te sprječava debljanje koje može pogoršati stanje uzrokovano dijabetesom.

Kod uravnotežene prehrane važno je da se dijabetičar pridržava nekih osnovnih pravila uravnotežene prehrane. Osnovno pravilo je da dijabetičar jede redovno i u slično vrijeme svaki dan glavna 3 obroka i 2 među obroka bez preskakanja jer se preskakanjem obroka metabolizam usporava. Nadalje važno je da bolesnik unosi dovoljno količine vode u tijelo te da se tokom jela ne prejeda kako ne bi došlo do pojave pretilosti. Uz ovakvu prehranu savjetuje se i smanjenje unosa kofeina, nikotina, alkohola i rafiniranog šećera.

Uravnotežena prehrana pomoći će osobama sa dijabetesom da održavaju normalnu razinu glukoze, dobiju više energije i poboljšaju svoje opće zdravlje.

Brojanje kalorija

Kalorije su jedinice energije sadržane u hrani koju jedete. Osobe s dijabetesom mogu pozitivno utjecati na svoje zdravlje učenjem brojanja kalorija, bez obzira na to je li cilj pojedinca izgubiti težinu. Ugljikohidrati, masti i proteini vrste su hranjivih tvari koje sadržavaju kalorije i glavni su izvori energije za organizam.

Kako bi mogli utjecati na promjenu svog stanja važno je da paze odnosno broje broj kalorija koji dnevno unose. Međutim optimalan broj kalorija nije isti za sve osobe, već ovisi o dva kriterija; indeksu tjelesne mase i tjelesnoj aktivnosti. Optimalan indeks tjelesne mase za muškarce je 23, a za žene 22. Stoga pri određivanju optimalnog dnevnog unosa imajući u vidu da je tjelesna masa sukladna indeksu tjelesne mase, tjelesnu masu množimo s 25 kalorija i time dobivamo točan broj kalorija koje trebamo dnevno unositi.

Ako dijabetičar nema standardnu tjelesnu masu mijenja se i indeks tjelesne mase koji u slučaju pretilosti iznosi preko 25, a ako je dijabetičar ispod prosjeka onda njegov indeks tjelesne mase ispod 20. Uz navedeno važno je uračunati i tjelesnu aktivnost jer ukoliko dijabetičar vrši neku tjelesnu aktivnost na mora dodati još kalorija na izračun kojeg smo naveli prije.

Kada dijabetičar uz pomoć stručne osobe izračuna koliko dnevno kalorija mu se preporuča ostaje mu samo paziti koliko kalorija imaju namirnice koje unosi te paziti da ostane u zadanom izračunu.

Brojanje kalorija kod dijabetičara je važno jer unosom točno onoliko kalorija koliko im je potrebno ubrzavaju rad organizma i umanjuju šanse za debljanje.

GI glikemijski indeks

Glikemijski indeks je sustav dodjele broja namirnicama koje sadrže ugljikohidrate prema tome koliko svaka namirnica povećava šećer u krvi. Glikemijski indeks je pokazatelj koliko svaki gram dostupog ugljikohidrata u namirnici povisuje nivo glukoze u krvi, u referenci sa čistom glukozom.

Glikemijski indeks sam po sebi nije plan prehrane, već jedan od različitih alata – kao što je brojanje kalorija ili brojanje ugljikohidrata – za usmjeravanje izbora hrane. Svrha prehrane s glikemijskim indeksom je jesti hranu koja sadrži ugljikohidrate za koju je manje vjerojatno da će uzrokovati velika povećanja razine šećera u krvi.

Dijeta bi mogla biti sredstvo za mršavljenje i prevenciju kroničnih bolesti povezanih s pretilošću kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. U nastavku ćemo prikazati nekoliko namirnica sa visokim glikemijskim sastavom kojeg bi dijabetičari trebali izbjegavati i nekoliko namirnica sa umjerenim glikemijskim indekom.

Namirnice sa visokim glikemijskim sastavom Glikemijski indeks
Kukuruzni sirup 115
Pivo 110
Datulje 103

 

Namirnice sa umjerenim glikemijskim indekom Glikemijski indeks
Javorov sirup 65
Marmelada 65
Grožđice 65

Glikemijski indeks dijabetičarima pomaže jer za svaku namirnicu prethodno upoznava dijabetičra kako ona može djelovati na razinu glukoze u krvi.

Glavne grupe namirnica

Glavne grupe namirnica su ugljikohidrati, bjelančevine odnosno proteini, mliječni proizvodi, ulja te voće i povrće. Dijabetička prehrana mora obuhvatiti sve ove namirnice, a svaku ćemo posebno objasniti u nastavku.

Ugljikohidrati

Što su ugljikohidrati?

Ugljikohidrati su organske molekule građene od ugljika, kisika i vodika i dijelimo ih na se na dvije velike skupine: jednostavni i složeni ugljikohidrati.

Jednostavni ugljikohidrati uključuju monosaharide i disaharide, kao što su glukoza, fruktoza saharoza i laktoza. Glukoza je glavni predstavnik jednostavnih ugljikohidrata i izvor je energije za sve organe i mišiće te je isključiv izvor energije za mozak. Složeni ugljikohidrati ili polisaharidi su dugački lanci jednostavnih ugljikohidrata. Najpoznatiji polisaharidi su škrob i glikogen.

Kako ugljikohidrati utječu na zdravlje?

Ugljikohidrati od iznimne su važnosti za normalno funkcioniranje organizma i opće zdravlje. Nakon konzumacije ugljikohidrata, oni se u tijelu razgrađuju na jednostavnije šećere koji je potom apsorbiraju u krvotok. Ovisno o tipu hrane koju jedemo toliko će nam energije i omogućiti ugljikohidrati. Ukoliko jedemo ugljikohidrate koji se brzo razgrađuju, oni će brzo doći do stanica, ali će neće organizmu pružiti energiju za dulji period.

Konzumacijom ugljikohidrata koji se sporije razgrađuju, glukoza će do stanica dolaziti sporije, ali će pružiti organizmu energiju za dulji period. Osim što su bitni jer organizmu daju energiju za rad, bitni su i za moždane funkcije jer se moždane stanice energiju potrebnu za rad primaju isključivo od glukoze.

Kako ugljikohidrati utječu na podizanje i održavanje razine šećera u krvi?

U tijelu se nakon unosa ugljikohidrata, oni u nekoliko različitih procesa pretvaraju u glukozu. Nakon što se glukoza formira ona se apsorbira u krv i putuje prema stanicama u koje ulazi uz pomoć hormona inzulina. Kod nekoga bez dijabetesa, tijelo automatski proizvodi inzulin kako bi se izborilo s glukozom koja ulazi u krv iz hrane koja sadrži ugljikohidrate koju jedemo i pijemo.

Kod dijabetesa tipa 1 vrijedi isti princip, ali budući da tijelo ne proizvodi inzulin, nakon ulaska glukoze u krv ona nema pomoć inzulina da uđe u stanice i nakuplja se u krvi, stoga dijabetičar treba sam unijeti inzulin, bilo injekcijama ili pumpom. To će pomoći u snižavanju glukoze u krvi nakon konzumiranja hrane koja sadrži ugljikohidrate.

Slično kao kod dijabetesa tip 1 i kod dijabetesa tipa 2 nakon unosa ugljikohidrata u krvi se povećava razina glukoze, ali kod tipa 2 tijelo i dalje proizvodi inzulin, ali u manjim količinama. Kod takvog tipa dijabetesa ugljikohidrati osim što nakon obroka povećaju razinu glukoze mogu pomoći i u održavanju normalne razine glukoze u krvi. Da bi se održavala normalna razina glukoze uz manju količinu inzulina u tijelu, dijabetičar bi morao voditi računa da unosi onoliko točno određen broj ugljikohidrata te da unosi hranu s manjim brojem ugljikohidrata konstantno kroz dan kako bi tijelo pružio energiju kroz dulji vremenski period, ali i spriječio nakupljanje glukoze u krvi.

U kojoj količini se unose i koliko često?

Unos ugljikohidrata najbitnija je stavka za opskrbu tijela energijom. Ugljikohidrati u prehrani dijabetičara moraju biti zastupljeni svaki dan, a količina koja je potrebna svakodnevno različita je za svakog pojedinca jer ovisi o tjelesnoj masi, indeksu tjelesne mase i tjelesnoj aktivnosti. Lakim izračunom kojeg smo spomenuli gore u tekstu, osoba nakon izračuna koliki bi bio optimalni broj kalorija dnevno od toga broja ovisno o stanju osobe mora unijeti 40 do 60 posto ugljikohidrata.

Primjer nekog jela
Heljdine palačinke
• 50 g heljdinog brašna
• 50 g zobenog brašna
• 1 jaje
• 150 ml mlijeka
• 100 ml vode
• 1 čajna žličica cimeta
• 1/2 žlice lanenih sjemenki
• malo soli
• 1 žličica kokosovog ulja
• 100 g svježeg sira
• 100 g šumskog voća

Ovaj recept dobar je primjer za dijabetičare jer se u receptu koriste sve vrste namirnica, dovoljna je zastupljenost ugljikohidrata kroz heljdino i zobeno brašno koje imaju mali glikemijski indeks.

Proteini

Što su proteini?

Proteini su vrlo složene tvari koje su prisutne u svim živim organizmima. Proteini imaju veliku nutritivnu vrijednost i izravno su uključeni u kemijske procese bitne za život. Molekula proteina sastoji se od mnogih aminokiselina spojenih u duge lance, koji se razlikuju po broju i vrsti aminokiseline od koje su sastavljeni. Postoji oko 20 različitih aminokiselina koje se prirodno nalaze u proteinima.

Kako utječu na zdravlje?

Velika raznolikost u građi proteina daje im esencijalnu ulogu u živim bićima.
Proteini su osnovni gradivni element većine tkiva u mišića ljudskog tijela. Naši mišići izgrađeni su od proteina čije nam kontrakcije omogućuju kretanje. Proteini daju elastičnost našoj koži i kostima, a izgrađuju i našu kosu i nokte.

Proteini igraju važnu ulogu i u zaštiti organizma od bolesti. Naime, protutijela koja nas brane od uzročnika bolesti su proteini po kemijskom sastavu. Neki hormoni su također po kemijskom sastavu proteini i omogućuju koordinaciju tjelesnih aktivnosti. Bez proteina nema života jer proteini ubrzavaju kemijske reakcije u organizmu koje bi se bez njih presporo odvijale. Takve proteine nazivamo enzimi ili biokatalizatori.

Kako utječu na podizanje i održavanje razine šećera u krvi?

Proteini ne utječu direktno na održavanje i regulaciju glukoze u krvi, ali ipak imaju značaj u tome. Naime hormon inzulin koji regulira i održava razinu glukoze u krvi je proteinski hormon. Stoga da nema proteina u tijelu ne bi bilo moguća proizvodnja lipida.

Unošenje proteina bitno jer tijelo ne pohranjuje proteine kao masti i ugljikohidrate već ih izlučuje raznim procesima. Osim za izgradnju hormona inzulina, proteinski enzimi također su važni u regulaciji glukoze. Naime djelovanjem takvih proteinskih enzima poput amilaze koji razgrađuju ugljikohidrate na glukozu utječu na koncentraciju glukoze i opskrbu stanica.

U kojoj količini se unose i koliko često?

Potrebe za proteinima individualne su i ovise o stanju organizma. Preporuka za opću populaciju glasi 0,8 g proteina po kilogramu tjelesne mase. Dakle, osobi teškoj 70 kg preporučuje se unositi 56 g proteina na dan konzumiranjem raznolike prehrane i namirnica bogatih proteinima biljnog i životinjskog podrijetla. Proteine je potrebno kao i ugljikohidrate unositi svakodnevno.

Primjer nekog jela
Za unos proteina u dijabetičara nutricionisti preporučuju jela koja uključuju perad odnosno bijelo meso, ribu i rakove kao bogate izvore proteina.

Mliječni proizvodi

Što su mliječni proizvodi?

Mlijeko je prirodni sekret mliječne žlijezde životinja iz uzgoja dobiven jednom ili više mužnji, kojem ništa nije dodano niti oduzeto. Mliječni proizvodi su proizvodi dobiveni isključivo od mlijeka, pri čemu se podrazumijeva da je dopušteno dodavanje sastojaka potrebnih za njihovu proizvodnju, pod uvjetom da isti nisu dodani kako bi djelomično ili potpuno zamijenili bilo koju mliječnu komponentu. Primjer takvih proizvoda su sir, jogurt, kefir i mnogi ostali.

Kako utječu na zdravlje?

Mlijeko i mliječni proizvodi su hrana bogata hranjivim tvarima koja pruža mnoge nutritivne prednosti. Mlijeko i mliječni proizvodi sadrže 18 od 22 esencijalna hranjiva, uključujući vitamine, minerale, probiotike i antioksidanse. Mlijeko i mliječni proizvodi sadrže velike količine kalcija, koji je gradivni element kostiju.

Stoga mliječni proizvodi imaju mnoge prednosti za zdravlje kostiju. Mliječni proizvodi također poboljšavaju gustoću kostiju i umanjuju rizik od razvoja osteoporoze. Mliječni proizvodi također osiguravaju proteine i fosfor, koji su vam potrebni da postignete optimalnu vršnu koštanu masu tijekom rasta skeleta i spriječite gubitak kostiju u razdoblju starenja.

Kako utječu na podizanje i održavanje razine šećera u krvi?

Ne utječu svi mliječni proizvodi isto na razinu glukoze u krvi. Naime prekomjerno konzumiranje mlijeka i mliječnih proizvoda često se povezuje sa pojavom pretilosti i povišenom razinom glukoze u krvi. Jedan od mliječnih proizvoda za kojeg stručnjaci tvrde da pozitivno utječe na koncentraciju glukoze u krvi je jogurt.

Jogurt je bogat kalcijem i magnezijem za koje je utvrđeno da smanjuju učestalost inzulinske rezistencije, dok protein sirutke ima svojstva snižavanja šećera u krvi zbog svog pozitivnog učinka na proizvodnju inzulina. Osim toga, probiotici u jogurtu igraju ključnu ulogu u upravljanju razinom šećera u krvi putem mehanizama koji uključuju više organa i sustava, od mozga do imunološkog sustava i crijeva.

U kojoj količini se unose i koliko često?

Stručnjaci preporučuju unos mlijeka i mliječnih proizvoda svakodnevno. Količina koja se predlaže ovisi o osobnim potrebama, ali za čovjeka normalne građe predlaže se 2 do 3 porcije. Pod porcijom se smatra 2,5 decilitara mlijeka, čaša jogurta i 60 grama sira.

Primjer nekog jela
Za primjer jela prikladan dijabetičarima sa mlijekom prikazat ćemo recept za doručak.
240 mL jogurta s manje masti, zobene pahuljice, par lješnjaka, pola banane, par malina i cimet

Ulja

Što su ulja?

Masti su skupina prirodnih tvari koje se nalaze u svakoj biljnoj i životinjskoj stanici, osobito u masnome tkivu kopnenih životinja, morskih sisavaca i riba te u sjemenkama viših biljaka. Po kemijskom sastavu su triacilgliceroli, tj. esteri masnih kiselina s trovalentnim alkoholom glicerolom. O zastupljenosti pojedinih masnih kiselina ovisi konzistencija masti na okolišnoj temperaturi; ako masti sadrže veći udjel nezasićenih kiselina, na sobnoj su temperaturi tekuće i nazivaju se ulja.

Kako utječu na zdravlje?

Ulja su bitna za zdravlje jer prvenstveno osiguravaju dovoljnu količinu omega-3 masnih kiselina. Omega-3 masne kiseline su sastavni dio staničnih membrana u cijelom tijelu i utječu na funkciju staničnih receptora u tim membranama, početna točka za stvaranje hormona koji reguliraju zgrušavanje krvi, kontrakciju i opuštanje stijenki arterija te upale. pokazalo se da omega-3 masti pomažu u prevenciji srčanih bolesti i moždanog udara.

Kako utječu na podizanje i održavanje razine šećera u krvi?

Isto kao i proteini ulja ne utječu direktno na razinu glukoze u krvi. Međutim smatra se da su ulja pogotovo omega-3 masne kiseline pomoćni mehanizam u toj kontroli. Omega-3 masne kiseline potiču više lučenja inzulina što je vrlo poticajno za dijabetičare s dijabetesom tipa 2 jer poticanjem lučenja nadoknađuju nedostatak istog koji vodi do dijabetesa tipa 2.

U kojoj količini se unose i koliko često?

Količina ulja koja vam je potrebna svaki dan različita je za svakoga. Ženama se preporuča 5 do 6 žličica ulja dnevno, a muškarcima 6 do 7 žličica.

Primjer nekog jela
Recepti za dijabetičare koji u svojem sastavu imaju ulja često se odnose na biljna ulja poput maslinovog, zatim ribe i ostalih ulja bogatih omega-3 masti.

Voće i povrće

Voće je zbirna imenica koja podrazumijeva plodove ili sjemenke najčešće višegodišnjih stabala i grmovakoji se uglavnom mogu jesti prijesni. Botanička razlika između voća i povrća je ta da je voće sjemenkasta struktura koja se razvija iz oplođenog cvijeta, dok povrće nastaje iz drugih dijelova biljke, poput korijena i lišća

Kako utječu na zdravlje?

Prehrana bogata povrćem i voćem može sniziti krvni tlak, smanjiti rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, spriječiti neke vrste raka, smanjiti rizik od očnih i probavnih tegoba te pozitivno utjecati na glukozu u krvi.

Kako utječu na podizanje i održavanje razine šećera u krvi?

Voće i povrće namirnice su koje su iznimno važne u dijabetičkoj prehrani. Voće i povrće bogati su vlaknima, poput celuloze, peptima i ostalih koji ljudsko tijelo ne može razgraditi, ali imaju pozitiv utjecaj na dijabetes. Znanstvenici su potvrdili kako vlakna mogu sniziti razinu glukoze u krvi, ali i razinu hemoglobina A1c. Povećanje unosa vlakna putem prehrane osoba koje boluju od dijabetesa tipa 2 je dobrobitno i smanjuje razinu glukoze koja ostaje u krvi.

U kojoj količini se unose i koliko često?

Američko udruženje za dijabetes preporučuje jesti najmanje 3-5 porcija povrća bez škroba svaki dan. Porcija uključuje 1 šalicu ne kuhanog povrća i pola šalice kuhanog. Također svakodnevno se preporučuje i konzumiranje voća do 2 porcije, što bi uključivalo 3 jabuke ili različito voće po izboru imajući u vidu glikemijski indeks tog voća.

Primjer nekog jela
Primjer jela koje je pogodno za dijabetičare, a uključuje voće

  • 2 naranče
  • 1 vodena kruška
  • Cimet u prahu
  • 1 žlica meda

Sve navedene grupe namirnica pozitivno utječu na kontrolu glukoze u krvi, ali ako se konzumiraju u određenim količinama te odabirom namirnica s manjim glikemijskim indeksom.

Prethodni članakDijabetes u trudnoći
Sljedeći članakŠto je Glukoza?

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Izdvojeni članci

Inzulin

Inzulin je hormon koji luči gušterača, a unutar gušterače taj hormon stvaraju beta stanice. Inzulin je hormon koji je odgovoran za transport glukoze iz...

Dijabetičko stopalo

Dijabetes, osobito loše kada je loše liječen, može rezultirati oštećenjem živaca i lošom cirkulacijom. Iz toga mogu proizaći čirevi na stopalima, mjehurići, nelagoda i...

Simptomi dijabetesa

Koji su simptomi dijabetesa? Većina ranih simptoma uzrokovana je većim količinama glukoze od normalne u ljudskoj krvi. Znakovi upozorenja mogu biti toliko suptilni da...

Hiperglikemija

Visoka razina glukoze u krvi naziva se hiperglikemijom (šećer u krvi). Ona se javlja kada tijelo nema dovoljno inzulina ili kada tijelo nije u...

Što je Glukoza?

Glukoza je jednostavni šećer koji povezivanjem stvara veće molekule poput ugljikohidrata i škroba. U ljudsko tijelo glukoza se unosi hranom koja sadrži ugljikohidrate u...