Dijabetes kod djece

Dijabetes je medicinsko stanje koje dovodi do povećane koncentracije glukoze u krvi. Do povećanja koncentracije glukoze u krvi dolazi ako naša gušterača uopće ne proizvodi ili ne proizvodi dovoljno hormona inzulina koji pomaže našem tijelu u reguliranju koncentracije glukoze u krvi. Ovakvo stanje kako kod odraslih, može se pojaviti i u djece. U djece dijabetes se može pojaviti u dva tipa; dijabetes tipa 1 i dijabetes tipa 2. Ovisno o tipu kojeg dijete ima različiti su simptomi i uzroci.

Najčešći oblik dijabetesa koji se pojavljuje kod djece je dijabetes tipa 1, on se kod djece najčešće pojavljuje između 4-6 i 10-14 godine. Tip 1 je autoimuna bolest odnosno do pojave bolesti dolazi jer djetetov imunološki sustav iz dosad nepoznatog razloga ubija beta stanice njegove gušterače zbog čega ne dolazi do proizvodnje inzulina.

Dijabetes tipa 2 obično nije karakterističan za dječju populaciju, iako brojke zadnjih dva desetljeća ukazuju na povećanu pojavu tog tipa u djece. Naime do pojave tipa 2 dijabetesa dolazi ukoliko gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina ili ga djetetovo tijelo ne koristi učinkovito. Uzrok pojave dijabetesa tipa 2 još uvijek je nepoznat, međutim pretpostavlja se da se brojke djece s dijabetesom tipa 2 povećavaju zbog novog stila života kojeg karakterizira loša ishrana i sve veći broj djece s problemom pretilosti te fizička neaktivnost.

• Učestalost dijabetesa kod djece
• Razlozi većeg broja mladih dijabetičara
• Simptomi dijabetesa kod djece
• Liječenje dijabetesa kod djece
• Prehrana i tjelovježba
• Uloga roditelja u regulaciji
• Libre senzori i CMG uređaji
• Korisni savjeti

Učestalost dijabetesa kod djece

Tip jedan dijabetesa je najčešći tip koji se dijagnosticira djeci i na njega otpada 90 % svih slučajeva šećerne bolesti kod djece. Među mladima do 19 godina ili mlađim, 4958 od 3,35 milijuna imalo je dijabetes tipa 1 2001. godine, 6672 od 3,46 milijuna imalo je dijabetes tipa 1 2009. godine, a 7759 od 3,61 milijuna imalo je dijabetes tipa 1 2017. godine prema podatcima američkog istraživanja o pojavi dijabetesa od 2001 do 2017. godine.

U Hrvatskoj se pak svake godine od tip 1 oboli 130 djece i adolescenata. Učestalost dijabetesa tipa 1 se još uvijek povećava jer se on pojavljuje kao autoimuna bolest koja je često pojavljuje kod djece ukoliko netko u obitelji već ima tip 1, zbog čega neki stručnjaci smatraju da se broj djece s dijabetesom povećava jer je moguće da imaju genetsku predispoziciju za razvoj dijabetesa uz vanjske čimbenike.

Za razliku od tipa 1 za tip dva dijabetesa karakteristična je pojava samo u odraslih ljudi, međutim tendencije zadnjih 20 godina govore o povećanju razvoja dijabetesa tipa 2 i kod djece. Među onima u dobi od 10 do 19 godina, 588 od 1,73 milijuna imalo je dijabetes tipa 2 2001. godine, 814 od 1,85 milijuna imalo je dijabetes tipa 2 2009. godine, a 1230 od 1,85 milijuna imalo je dijabetes tipa 2 u 2017 godine. Sve učestalija dijagnoza ovog tipa dijabetesa kod djece vezuje se sa promjenom načina života i povećanjem pretilosti u djece.

Kod djece se najčešće razvija dijabetes tipa 1 kao autoimuna bolest za koju se još uvijek ne zna uzrok, dok se posljednjih godina povećava i broj djece za dijabetesom tip dva zbog povećane populacije djece s problemom pretilosti.

Razlozi većeg broja mladih dijabetičara

Razlozi sve većeg broja mladih dijabetičara i tipa 1 i tipa 2 povezuje se novim životnim stilom. Naime iako se pretpostavlja da dijabetes tipa 1 ima genetsku predispoziciju važnu ulogu kao i za dijabetes tipa dva imaju način života djece u moderno doba. Novi životni stil kod djece uključuje sjedilački način života, nezdravu prehrana, fizičku neaktivnost te povećanje stresa kojeg uzrokuje ubrzani način života. Upravo takav način života dovodi do sve većeg broja mladih dijabetičara.

Djeca zbog loše prehrane, sjedilačkog načina života i fizičke ne aktivnosti često postaju pretila. Upravo je pretilost jedan od glavnih razloga pojave dijabetesa u djece. U tijelu djece se pojavljuje prevelika koncentracija glukoze, dok tijelo ne proizvodi dovoljnu količinu inzulina potrebnu za normalno funkcioniranje prijenosa glukoze.

Razlog sve većeg broja mladih dijabetičara je u novom načinu života obilježenog nezdravom prehranom, fizičkom ne aktivnošću te pretilosti.

Simptomi dijabetesa kod djece

Simptomi dijabetesa kod djece najčešće se očituju kao i kod odraslih. Simptome za pojedini tip navest ćemo u tablici.

Glavni simptomi po kojima ćete prepoznati dijabetesa kod djece su ekstremna glad, žeđ, gubitak težine te pojava slabosti i umora.

Liječenje dijabetesa kod djece

Djeca dijagnosticirana s dijabetesom tipa 1 liječe se terapijom inzulina odnosno svoju koncentraciju glukoze u krvi kontroliraju svakodnevnim inzulinskim injekcijama. Inzulinskom injekcijom ili inzulinskom pumpom u tijelo unose količinu inzulina koja im nedostaje.

Uz to liječenje djece s dijabetesom tipa 1 uključuje i zdravu prehranu, redovitu tjelovježbu te redovitu kontrolu glukoze u krvi i urinu.

Liječenje dijabetesa tipa 2 ovisi o simptomima, godinama i općem zdravlju djeteta, ali najčešće ne zahtjeva inzulinsku terapiju već se liječenjem pokušava koncentraciju glukoze zadržati u granicama normale. Da bi se koncentracija glukoze zadržala na normalnoj bitno je da dijete ima zdravu prehranu, mršavljenje ukoliko je dijete pretilo, redovitu tjelovježbu, održava higijenu, redovita kontrola glukoze u krvi i urinu te ukoliko je djetetovo stanje ozbiljno u liječenje treba uključiti i inzulinsku terapiju.

Liječenje dijabetesa ovisno i tipu o kojem se radi uključuje korištenje inzulina te promjenu prehrane i učestaliju tjelesnu aktivnost.

Prehrana i tjelovježba

Uz korištenje inzulina jedna od najvažnijih stvari u liječenju dijabetesa su prehrana i redovita fizička aktivnost. Stoga nakon što se djetetu dijagnosticira dijabetes važno je da se promjeni njegova ishrana. Važno je da dijete jede redovito i to svih pet obroka dnevno, da je u svom meniju ima raznovrsnu hranu ali u manjim količinama.

Određena hrana koju dijete konzumira može utjecati direktno na povećanu koncentraciju glukoze u krvi, dok neka utječe indirektno. Iz tog je razloga važno znato koja hrana kako utječe kako bi se djetetu osigurala najbolja ishrana. Hrana koja direktno utječe na razinu glukoze najčešće je ona koja sadrži dosta ugljikohidrata, a to su voće, pekarski proizvodi, mlijeko i jogurt, škrobno povrće poput rajčice i kukuruza.

Stoga je važno da dijete unosi takvu hranu u određenim mjerama. Ona hrana koja indirektno utječe na razinu glukoze u krvi su proteini i masti, primjer takve hrane su; meso, jaja, maslac i ulje. Iako ova hrana nije bogata ugljikohidratima može sadržavati šećerni alkohol koji ona indirektno utječe na razinu glukoze.

Mladi dijabetičari svakako ne bi trebali u potpunosti izbjegavati takvu hranu, ali moraju paziti na količine koje unose. Stoga se u dijabetičkoj prehrani djece liječnici često predlažu zamjenu određenih namirnica s istom energetskom vrijednosti, ali manjom koncentracijom ugljikohidrata.

Alternativne zamjene predstavit ćemo u tablici u nastavku.

Drugi bitan čimbenik je i redovita tjelovježba kao vrlo dobar pomagač u regulaciji koncentracije glukoze. Prvenstveno tjelesnom aktivnošću djetetovo tijelo učinkovitije će koristiti inzulin, stoga se smanjuje potreba da ga dijete unosi inzulinskom injekcijom ili pumpom, dok će se u isto vrijeme smanjiti i koncentracija glukoze koju će tijelo iskoristiti kao energiju za rad.

Osim što tjelovježba direktno utječe na razinu glukoze i potrebe za inzulinom u krvi, tjelovježbom se dijete oslobađa stresa, utječe na razinu lošeg kolesterola te smanjuje krvi tlak. Na taj način tjelovježba smanjuje mogućnosti nastanka dodatnih medicinskih stanja uzrokovanih dijabetesom.

Djeci se preporuča svakodnevna aktivnost od oko sat vremena i to srednjeg intenziteta bilo kojeg sporta. Važno je da dijete redovno prije i poslije vježbe provjeri razinu glukoze i ako je ona niža od 6 mmol/l pojede određenu količinu hrane s ugljikohidratima kako tijekom treninga ne bi došlo do hipoglikemije.

Promjena prehrane i uzimanje određenih količina hrane te alternativne zamjene za hranu koja ima direktan utjecaj na razinu glukoze popraćeno uz svakodnevnu tjelovježbu može utjecati na smanjenje potrebe za inzulinskom terapijom te učinkovitijim djelovanjem inzulina u tijelu.

Uloga roditelja u regulaciji

U regulaciji dijabetesa kod djece roditelji imaju glavnu ulogu pogotovo kod mlađe djece. Naime nakon dijagnoze kod djece koja još uvijek nisu samostalna, ali i kod onih koji su malo samostalniji važno je da roditelj kontrolira razinu glukoze u krvi, kontrolira hranu koju dijete konzumira te kontrolira unos inzulina.

Prethodno navedene obveze ključne su uloge roditelja u regulaciji razine glukoze kod djece jer djeca kao mala, ali i oni stariji često isprva ne prihvate bolest i ne znaju se nositi s njom. Stoga je bitno da je roditelj taj koji će djetetu pružiti podršku i dijete učiniti svjesnim njegove bolesti te ga postepeno uz njihovo pomoć učiti kako izmjeriti razinu glukoze u krvi, kako pravilo zabosti inzulinsku injekciju i koju hranu smije konzumirati, a koju ne. Na taj način roditelji pomažu svojoj djeci prvenstveno u kontroli bolesti, ali u konačnici dijete postaje svjesno svoje bolesti i nauči kako je kontrolirati sam.

Kako bi bili uspješni u kontroli dijabetesa kod djece, roditelji moraju uskladiti interese s djecom te skupa s njima izvršavati obveze vezane uz njihovu bolest.

Libre senzori i CMG uređaji

CGM, „Continuous Glucosae Monitoring“ znači neprekinuto i automatsko mjerenje i bilježenje razine glukoze tijekom 24 sata. CGM uređaju daju nam mogućnost da pratimo razinu glukoze u bilo kojem trenutku u danu ili pak pratimo razinu u određenim intervalima (tjedan, mjesec). Takvim praćenjem možemo utvrditi kako se mijenja djetetova razina glukoze u krvi ovisno o hrani koju je pojeo ili tjelesnoj aktivnošću koju je vršio.

Mogućnost takvog praćenja reagiranja djetetovog tijela na određene aktivnosti omogućuje njemu i roditeljima da pravovremeno prilagode inzulinsku terapiju. Zdravstvene tehnologije koje omogućuju CGM uključuju medicinske proizvode za kontinurano praćenje glukoze u stvarnom vremenu (engl. real-time CGM, rtCGM) te medicinske proizvode za tzv. “flash” praćenje glukoze odnosno praćenje glukoze skeniranjem senzora pomoću čitača (engl. Flash Glucose Monitoring, FGM).

Libre senzori i čitači su uređaji za mjerenje razine glukoze u krvi. Uređaj se sastoji od senzora koji se stavlja na dijete te čitača koji skenira senzor i očitava razinu glukoze u krvi. Libre uređaji prikladni su za djecu jer za razliku od klasičnog mjerenja glukoze, ubodom u jagodicu prsta par puta dnevno, libre senzor postavlja se jednom u 14 dana na gornji dio ruke. Tako dijete u svakom trenutku bezbolno može uz pomoć čitača očitati razinu glukoze u krvi.

Korištenjem CGM uređaja i libre senzora dijete se oslobađa svakodnevnih uboda u jagodicu prsta te dobiva mogućnost praćenja razine glukoze cijeli dan.

Korisni savjeti

• Prepoznati i pratiti simptome koju ukazuju na dijabetes kod djeteta
• Poznavati način na koji se mjeri glukoza u krvi
• Poznavati način kako se daje inzulinska terapija
• Slaganje pravilne prehrane
• Uključenje u fizičke aktivnosti
• Učenje djece kako da sami izmjere razinu glukoze i izmjere inzulin