Naslovnica Zdravlje Dijabetes tip 1

Dijabetes tip 1

Kada osoba ima dijabetes tipa 1, gušterača ili ne proizvodi inzulin ili proizvodi vrlo malo inzulina. Naime, on olakšava ulazak šećera u krvi u stanice u vašem tijelu za upotrebu kao energiju. Bez inzulina šećer u krvi ne može ući u stanice i akumulirati se u cirkulaciji. Također, visoki šećer u krvi štetan je za tijelo i doprinosi mnogim simptomima i posljedicama povezanim s dijabetesom.

Dijabetes tipa 1 može biti uzrokovan iz različitih razloga, uključujući genetiku i neke viruse. Iako se on često očituje u dojenačkoj dobi ili adolescenciji, može se manifestirati i u odrasloj dobi. Ipak, rjeđi je od dijabetesa tipa 2; Oko 5-10% osoba s dijabetesom ima tip 1. Nažalost, unatoč stalnim istraživanjima, ne postoji liječenje dijabetesa tipa 1. Kako bi se izbjegli problemi, liječenje naglašava kontrolu razine šećera u krvi inzulinom, hranom i promjenama načina života.

Koji su simptomi dijabetesa tipa 1?

Simptomi i pokazatelji dijabetesa tipa 1 mogu se naglo pojaviti i uključivati:

  • Pojačanu žeđ
  • Učestalu potrebu za mokrenjem
  • Mokrenje u snu kod male djece koja dotad to nisu činila
  • Ekstremnu glad
  • Nenamjeran gubitak težine
  • Iritaciju i druge promjene raspoloženja
  • Slabost i umor
  • Oštećenje vida

Simptomi dijabetesa tipa 1 možda se neće vidjeti mjesecima ili godinama. Oni se mogu pojaviti za samo nekoliko tjedana ili mjeseci, a kada se pojave, mogu biti ozbiljni.
Neki simptomi dijabetesa tipa 1 slični su simptomima drugih medicinskih bolesti. Zato je bolje ne nagađati, nego ako postoji sumnja da osoba ima dijabetes tipa 1, posavjetovati se sa svojim liječnikom i provjeriti razinu šećera u krvi. Dijabetes, ako se ne liječi, može uzrokovati značajne, čak i smrtonosne zdravstvene probleme.

Posavjetujte se s liječnikom ako vi ili vaše dijete uočite bilo koji od gore spomenutih znakova i simptoma.

Koji su uzročnici dijabetesa tipa 1?

Pretpostavlja se da je autoimuni odgovor etiologija dijabetesa tipa 1 (tijelo napada samo sebe greškom). Ovaj odgovor oštećuje beta stanice gušterače, koje proizvode inzulin. To može potrajati mjesecima ili godinama prije nego se razviju bilo kakvi simptomi.
Određeni geni (osobine koje se prenose s roditelja na dijete) čine određene osobe podložnijim obolijevanju od dijabetesa tipa 1. Iako nose gene, mnogi od njih neće razviti dijabetes tipa 1.

Virus ili drugi okidač iz okoliša mogu potencijalno igrati ulogu u razvoju dijabetesa tipa 1. Naime, on nije uzrokovan dijetom ili izborom načina života.

Nažalost, dijabetes tipa 1 nije nešto što se može spriječiti i zato je bitno što ranije ga otkriti i tretirati kako bi što manje utjecao na svakodnevni život pojedinca, ali i kako ne bi isprovocirao još neke dodatne komplikacije.

Kako se dijagnosticira tip 1?

Jednostavan test krvi će otkriti ima li osoba dijabetes ili ne. Najsigurnije je to učiniti u klinici ili ordinaciji. Na ovaj način rezultati će biti sigurni i točni.
Među dijagnostičkim testovima su:

A1C (glikirani hemoglobin) test: ovaj test krvi određuje prosječnu razinu šećera u krvi u posljednja dva do tri mjeseca. Izračunava udio šećera u krvi vezanog za protein koji nosi kisik u crvenim krvnim stanicama (hemoglobin). Što više hemoglobina povezanog sa šećerom osoba ima, to je veća razina šećera u krvi. Dijabetes se dijagnosticira kada je rezultat A1C 6,5 posto ili veći na dva različita testa.

Ako A1C test nije dostupan ili ako osoba ima specifične čimbenike koji bi mogli uzrokovati da A1C test bude pogrešan, kao što je trudnoća ili rijetka vrsta hemoglobina (varijacija hemoglobina), onda liječnik može izvršiti jedan od sljedećih testova:
Nasumično ispitivanje šećera u krvi: uzorak krvi će biti uzet nasumično i potvrđen ponovljenim testovima. Koncentracija šećera u krvi mjeri se u miligramima po decilitru (mg/dL) ili milimolima po litri (mmol/L). Nasumična razina šećera u krvi od 200 mg/dL (11,1 mmol/L) ili više, bez obzira na to kada je osoba zadnji put jela, implicira dijabetes, posebno kada je u kombinaciji s bilo kojim od znakova i simptoma dijabetesa, kao što su učestalo mokrenje i jaka žeđ.

Ispitivanje razine šećera u krvi natašte: nakon gladovanja tijekom noći, uzet će se uzorak krvi. Razine šećera u krvi natašte manje od 100 mg/dL (5,6 mmol/L) smatraju se normalnim. Predijabetes se definira kao razina šećera u krvi natašte u rasponu od 100 do 125 mg/dL (5,6 do 6,9 mmol/L). Ako je 126 mg/dL (7 mmol/L) ili više na dva odvojena testa, osoba ima dijabetes.

Ako je osobi dijagnosticiran dijabetes, liječnik može također izvršiti krvne pretrage kako bi potražio autoantitijela, koja su česta kod dijabetesa tipa 1. Kada je dijagnoza dijabetesa tipa 1 ili tipa 2 upitna, ovi testovi mogu pomoći liječniku da razlikuje to dvoje. Prisutnost ketona — nusproizvoda metabolizma masti — u urinu također ukazuje na dijabetes tipa 1, a ne na dijabetes tipa 2.

Dijabetes tipa 1 se vrlo jednostavno i brzo testira zbog čega nikad nema vremena za odgodu i čekanje jer je ključno pokrenuti liječenje na vrijeme.

Liječenje dijabetesa tipa 1

Ako osoba boluje od dijabetesa tipa 1, morat će svakodnevno uzimati injekcije inzulina (ili nositi inzulinsku pumpu). Inzulin je neophodan za kontrolu razine šećera u krvi i osiguravanje energije tijelu. On se ne može uzimati u obliku tableta. To je zbog činjenice da bi ga kiselina u ljudskom želucu uništila prije nego što bi mogla ući u cirkulaciju. Također, liječnik će surađivati s pacijentom kako bi odredio najbolju vrstu i količinu inzulina u skladu s njegovom dijagnozom.

Isto tako, potrebno je često pratiti razinu šećera u krvi. Dobro je raspitati se kod svog liječnika o tome koliko često ga treba kontrolirati i kolika bi trebala biti ciljna razina šećera u krvi. Održavanje razine šećera u krvi što je bliže normalnoj može pomoći da se izbjegnu ili odgode problemi s dijabetesom.

Postoje 4 vrste inzulina koje osoba može koristiti:

VRSTA DJELOVANJE UČINAK
Brzo-djelujući inzulin počinje djelovati unutar 15 minuta 3 – 4 sata
Inzulin kratkog djelovanja počinje djelovati unutar 30 minuta 6 – 8 sati
Inzulin srednjeg djelovanja počinje djelovati unutar 1 do 2 sata 12 – 18 sati
Dugodjelujući inzulin počinje djelovati tek nekoliko sati nakon injekcije 24 sata i dulje

Cilj je održati razinu šećera u krvi što je moguće bliže normalnoj kako bi odgodili ili izbjegli probleme. Opći je cilj održati razinu šećera u krvi prije jela između 80 i 130 mg/dL (4,44 do 7,2 mmol/L), a broj nakon obroka ne veći od 180 mg/dL (10 mmol/L) dva sata nakon jela.

Vježbe i prehrana osoba koje boluju od dijabetesa tipa 1

Ključ dobrog života s dijabetesom je upravljanje šećerom u krvi, a pravilna prehrana ključ je za to. Ali, što točno znači dobro jesti? Jednostavno, konzumiranje hranjivih obroka u pravim količinama u pravo vrijeme kako bi šećer u krvi bio što bliže normalnom.

Korisno je napraviti plan zdrave hrane sa svojim nutricionistom ili edukatorom o dijabetesu i potražiti savjete, taktike i ideje kroz resurse u ovom području kako jesti jednostavnije.
Nadalje, tjelesna aktivnost čini ljudsko tijelo osjetljivijim na inzulin (hormon koji dopušta tjelesnim stanicama da iskoriste šećer u krvi za energiju), što pomaže u liječenju dijabetesa.

Tjelesna aktivnost također pomaže u regulaciji šećera u krvi i smanjuje šanse za srčane bolesti i oštećenje živaca.

Među dodatnim prednostima su:

• Održavanje zdrave težine
• Ako je potrebno, gubitak težine
• Bolji osjećaj u svom tijelu
• Bolje spavanje
• Poboljšanje memorije
• Održavanje krvnog tlaka pod kontrolom
• Snižavanje LDL (“lošeg”) i povećanje HDL (“dobrog”) kolesterola

Cilj je postići najmanje 150 minuta vježbe umjerenog intenziteta svaki tjedan. Jedan od načina da se to postigne je planiranje najmanje 20 do 25 minuta tjelesne aktivnosti svaki dan. Savjet je da se uključe aktivnosti koje treniraju sve glavne mišićne skupine dva ili više dana u tjednu (noge, bokovi, leđa, trbuh, prsa, ramena i ruke). Također, dulje šetnje ili plivanje su odličan izbor.

Kako bi se pokrenula motivacija, dobro je imati društvo s kojim će se ostvarivati određeni ciljevi, odabrati nešto što je nama osobno zanimljivo, ne forsirati se i sl.

Važno je posavjetovati se sa svojim liječnikom prije početka bilo kakve tjelesne aktivnosti kako razgovarali bi se odabrale najbolje fizičke aktivnosti za tu osobu. Dobro je naglasiti u kojim aktivnostima osoba uživa, kako se pripremiti i što bi se trebalo izbjegavati.

Moguće komplikacije kod dijabetesa tipa 1

Problemi s dijabetesom tipa 1 mogu s vremenom oštetiti važne organe u ljudskom tijelu, uključujući srce, krvne žile, živce, oči i bubrege. Održavanje stabilne razine šećera u krvi može značajno smanjiti rizik od brojnih problema. Naime, komplikacije dijabetesa mogu na kraju biti pogubne ili čak smrtonosne.

  • Bolesti srca i krvnih žila: dijabetes značajno povećava šanse za razvoj kardiovaskularnih problema kao što su koronarna arterijska bolest s nelagodom u prsima (angina), srčani udar, moždani udar, suženje arterija (ateroskleroza) i visoki krvni tlak.
  • Oštećenje živaca (neuropatija): višak šećera može uzrokovati oštećenje zidova sićušnih krvnih arterija (kapilara) koje opskrbljuju živce, osobito u nogama. To može uzrokovati trnce, utrnulost, peckanje ili bol, koji obično počinju na vrhovima nožnih prstiju i protežu se prema gore. Nekontrolirana razina šećera u krvi može na kraju dovesti do gubitka svakog osjeta u zaraženim udovima. Također, oštećenje živaca koji kontroliraju probavni trakt može rezultirati mučninom, povraćanjem, proljevom ili zatvorom, a erektilna disfunkcija može biti problem za muškarce.
  • Bolest bubrega (nefropatija): milijuni malih nakupina krvnih arterija u bubrezima filtriraju otpad iz krvi, a dijabetes može izazvati pustoš na ovom osjetljivom mehanizmu filtracije. Teška oštećenja mogu rezultirati zatajenjem bubrega ili trajnom završnom bolešću bubrega, što zahtijeva dijalizu ili transplantaciju bubrega.
  • Oštećenje oka: dijabetes može uzrokovati oštećenje krvnih žila mrežnice (dijabetička retinopatija), što može dovesti do sljepoće. Nadalje, on povećava mogućnost razvoja drugih velikih problema s očima, poput katarakte i glaukoma.
  • Ozljeda stopala: ozljeda živca stopala ili neadekvatna opskrba stopala krvlju povećava rizik od nekoliko problema sa stopalima. Posjekotine i mjehuri, ako se ne liječe, mogu se razviti u opasne infekcije koje mogu zahtijevati amputaciju prstiju, stopala ili udova.
    Problemi s kožom i ustima: dijabetes može povećati sklonost infekcijama kože i usne šupljine, uključujući bakterijske i gljivične infekcije. Bolest desni i suha usta također su češći.
  • Komplikacije trudnoće: visoka razina šećera u krvi može biti opasna i za majku i za dijete. Kada dijabetes nije dobro kontroliran, povećava se rizik od pobačaja, mrtvorođenosti i porođajnih abnormalnosti. On također povećava rizik od dijabetičke ketoacidoze, dijabetičkih problema s očima (retinopatija), visokog krvnog tlaka uzrokovanog trudnoćom i preeklampsije kod majke.

Mnogo je komplikacija koje mogu uslijediti prilikom neadekvatnog i kasnog tretiranja dijabetesa tipa 1. Kako bi se to izbjeglo, potrebno je na prve simptome reagirati i u skladu s dijagnozom živjeti kako bi svakodnevica bila lakše i sigurnija.

Svakodnevica s dijabetesom tipa 1

Život s dijabetesom tipa 1 može biti emocionalno iscrpljujući. Uobičajeno je da osobe s dijabetesom tipa 1 imaju trenutke straha, bijesa, frustracije ili obeshrabrenja. Međutim, postoje neke osnovne aktivnosti koje osoba može poduzeti kako bi ublažila stres i tjeskobu.

Slijedeći savjeti također mogu pomoći da osoba živi boljim životom ako ima dijabetes tipa 1.

  1. Kontrolirati stres oko sebe: treba pronaći aktivnost koja osobu ispunjava i koja će joj pomoći da se nosi sa svakodnevnim stresom. Vježbanje, odlazak u šetnju, dugo kupanje ili čak čišćenje suđa su izbori. Vježbe disanja također mogu pomoći u smanjenju tjeskobe.
  2. Suradnja s liječnicima: ako postoje bilo kakva pitanja u vezi sa zdravstvenim stanjem, ovo su osobe koje treba to priupitati. Također oni mogu dati savjete o tome kako se nositi s dijabetesom tipa 1.
  3. Pronaći potporu: primanje pomoći od drugih također može smanjiti rizik od problema s mentalnim zdravljem. Naime, veća je vjerojatnost da će osoba koja boluje od dijabetesa tipa 1 razviti probleme s mentalnim zdravljem kao što su tuga i tjeskoba.
  4. Brinuti o sebi: misliti na sebe i svoje zdravlje uvijek je dobro, a posebno kada je riječ i dijabetesu. Dakle, važnost ishrane i tjelovježbe jednaka je mentalnom zdravlju. Ljudski mozak i tijelo su povezani, ako jedno nije u redu i drugo pati, zbog čega oboje mora biti njegovano i u ravnoteži.
  5. Koristiti tehnologiju: današnja tehnologija uvelike olakšava nadziranje i kontrolu dijabetesa zbog čega bi te benefite trebalo koristiti.

Naglasak je uvijek na brizi o sebi. Treba imati na umu da ljudsko tijelo kada boluje od dijabetesa tipa 1 izloženo je brojnim rizicima od kojih ga treba zaštiti i mentalno i fizički, a to se može postići samosviješću i brigom o sebi.

Prethodni članakDijabetes ili Šećerna Bolest
Sljedeći članakDijabetes tip 2

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Izdvojeni članci

Koja je normalna razina šećera u krvi?

Šećer odnosno glukoza u krvi igra ključnu ulogu u opskrbi našeg tijela energijom i održavanju normalnih fizioloških funkcija tijela. Glukoza se dobiva iz hrane...

Top 10 zabranjenih namirnica za dijabetičare

Posljednja dva desetljeća globalna epidemija oboljelih od dijabetesa (diabetes mellitus) u velikom je porastu u Hrvatskoj i u svijetu. Dijabetes ili šećerna bolest četvrti...

Inzulin

Inzulin je hormon koji luči gušterača, a unutar gušterače taj hormon stvaraju beta stanice. Inzulin je hormon koji je odgovoran za transport glukoze iz...

Dijabetičko stopalo

Dijabetes, osobito loše kada je loše liječen, može rezultirati oštećenjem živaca i lošom cirkulacijom. Iz toga mogu proizaći čirevi na stopalima, mjehurići, nelagoda i...

Simptomi dijabetesa

Koji su simptomi dijabetesa? Većina ranih simptoma uzrokovana je većim količinama glukoze od normalne u ljudskoj krvi. Znakovi upozorenja mogu biti toliko suptilni da...