Šećerna bolest u trudnoći ugrožava zdravlje trudnice i njezinog djeteta te je vrlo važno osvijestiti značaj te bolesti. Podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2014. godine pokazuju da je broj oboljelih od šećerne bolesti bio 420 milijuna, što je čak 8,5% svjetske populacije.
Broj se oboljelih, nažalost, svakim danom povećava, a najveći razlog tome je nekvalitetan način života, loša prehrana i manjak tjelesne aktivnosti. To je kronična bolest koja napreduje s vremenom te predstavlja temelj za razvoj nekih drugih teških stanja koja mogu biti smrtonosna.
Jedan od glavnih tipova dijabetesa, uz dijabetes tip 1 i tip 2, je gestacijski dijabetes. Gestacijski dijabetes je bolest koja se kod žena javlja u fazi trudnoće. Trudnoća također može i pogoršati tip dijabetesa.
- Gestacijski dijabets
- Rizik za razvoj gestaciijskog dijabetesa
- Simptomi gestacijskog dijabetsa
- Dijagnoza gestacijskog dijabetsa
- Utjecaj dijabetesa na trudnoću i potencijalne komplikacije
- Liječenje trudnica s dijabetesom
Gestacijski dijabets
Pojam označava pojavu šećerne bolesti odnosno intoleranciju glukoze koja se prvi put otkriva u trudnoći. Najčešće nastaje u drugom tromjesečju trudnoće zbog povišene potrebe za inzulinom i inzulinske rezistencije, odnosno otpornosti stanica na djelovanje inzulina. Posteljica osigurava fetusu potrebne hranjive tvari i njezini hormoni utječu na metabolizam glukoze majke.
Tijekom trudnoće povećava se lučenje inzulina ali i ostalih hormona pa se razvija inzulinska rezistencija kako bi se povećala količina šećera (hrane) za dijete. Ako gušterača majke ne uspijeva kompenzirati veću potrebu za inzulinom, razvija se intolerancija na glukozu i ona je povišena u krvi.
Nažalost kod 3-7% svih trudnoća dolazi do gestacijskog dijabetesa, a učestalost posljednjih godina značajno raste. Kao i kod ranije dijagnosticiranog dijabetesa, i ovaj tip predstavlja opasnost za trudnoću ukoliko se ne kontrolira ili se ne otkrije na vrijeme.
Pravovremeno dijagnosticiranje od iznimne je važnosti jer kontrolom bolesti rizik za razvoj komplikacija u majke i djeteta se znatno snižava.
Rizik za razvoj gestaciijskog dijabetesa
Povećan rizik za gestacijski dijabetes imaju žene koje su:
- su starije od 35 godina
- su pretile
- imaju u obitelji članove s dijabetesom tipa 2
- su prethodno rodile dijete teže od 4 kg
- su imale gestacijski dijabetes u prethodnoj trudnoći
- imaju otprije dijagnozu predijabetesa, odnosno oštećene tolerancije na glukozu
- imaju sindrom policističnih jajnika.
Upravo zbog toga, pregled trudnica i onih žena koje će to tek postati uključuje obavezno mjerenje razine glukoze u krvi.
Simptomi gestacijskog dijabetesa
Gestacijski dijabetes obično ne uzrokuje nikakve simptome. Većina slučajeva se otkriva tek kada se tijekom probira za gestacijski dijabetes testira razina šećera u krvi.
Neke žene mogu razviti simptome ako im razina šećera u krvi postane previsoka (hiperglikemija), kao što su: povećana žeđ, učestalo mokrenje, suha usta i umor.
No neki od ovih simptoma su uobičajeni tijekom trudnoće i nisu nužno znak gestacijskog dijabetesa, stoga su bitni redoviti odlasci ginekologu i redovite kontrole.
Dijagnoza gestacijskog dijabetsa
Povišena razina glukoze u krvi uglavnom se ne osjeća pa je iz tog razloga potrebno redovno učiniti laboratorijske pretrage. U slučaju viših vrijednosti može se osjećati žeđ ili umor te pojačano mokrenje, ali uglavnom simptoma nema. Otkrivanje gestacijskog dijabetesa se vrši mjerenjem razine glukoze u krvi, slično kao i kod ostale populacije. Pri prvoj kontroli potrebno je izmjeriti glukozu natašte, nasumično tijekom dana ili HbA1c.
Ako su vrijednosti:
• natašte veće od 7 mmol/L
• HbA1c veće od 6,5%
• slučajnog nalaza glukoze veće od 11,1 mmol/L,
Postavlja se dijagnoza manifesnog dijabetesa te se tada trudnica prati i tretira kao da boluje od već prije postojećeg dijabetesa. Također provodi se i OGTT (najčešće nakon 24. tjedna trudnoće) test opterećenja glukozom.
Trudnici se prvo izmjeri glukoza natašte, a onda se popije slatka tekućina (75 grama glukoze rastopljene u vodi), nakon čega se mjerenje provodi opet za dva sata.
Dijagnoza šećerne bolesti se postavlja ako je:
• glukoza natašte bila veća od 7 mmol/L u dva mjerenja
• glukoza u krvi u bilo koje vrijeme u danu veća od 11,1 mmol/L
• u OGTT-u nakon 2 sata glukoza u krvi veća od 11,1 mmol/L.
Vrijednosti glukoze mogu biti i nešto veće od normalnih, a da ne zadovoljavaju kriterije potrebne za dijagnozu šećerne bolesti – između 6 i 7 mmol/L natašte ili između 7,8 i 11,1 mmol/L nakon dva sata u OGTT-u. Tada se postavlja dijagnoza predijabetesa ili poremećene tolerancije glukoze. Te se osobe moraju redovito kontrolirati jer to stanje može s vremenom prijeći u dijabetes.
Osim navedenih testova, može se mjeriti i razina glikoliziranog hemoglobina (HbA1c) u krvi, odnosno hemoglobina na koji je vezan šećer (glukoza).
Što je razina glukoze u krvi u proteklih nekoliko tjedana bila veća, to će i razina glikoliziranog hemoglobina biti veća. To mjerenje pokazuje razinu hiperglikemije u proteklih nekoliko mjeseci. HbA1c veći od 6,5% definitivno ukazuje na dijabetes, 5,7-6,4% na predijabetes, a razina između 4 i 5,6% je normalna.
Vrlo je važno praćenje simptoma i pravovremena dijagnoza kako ne bi bilo posljedica na zdravlje majke i fetusa.
Utjecaj dijabetesa na trudnoću i potencijalne komplikacije
Pacijentice koje od prije imaju postavljenu dijagnozu dijabetesa jako je bitno planirati trudnoću u onim trenutcima kad im je razina glukoze u krvi pod kontrolom zadnjih nekoliko mjeseci, jer je u trudnoći povećana potreba za inzulinom zbog prisutnosti drugih trudničkih hormona te se zbog toga proizvodnja inzulina poveća oko četiri puta.
Šećerna bolest u trudnoći povećava rizik za smrtnost i majke i djeteta. Loše kontrolirani dijabetes tijekom trudnoće, osobito u prvom tromjesečju kada se stvaraju osnove za djetetove organe, značajno povećava rizik za nastanak urođenih malformacija kod djeteta.
Najčešće abnormalnosti zahvaćaju razvoja srca i krvnih žila te središnjeg živčanog sustava, koje često mogu biti smrtonosne. Također šećerna bolest može dovesti do fetalne makrosomije – porođajne težine fetusa veće od 4 kilograma, što povećava vjerojatnost završetka trudnoće carskim rezom ili veći rizik za komplikacije tokom vaginalnog poroda.
Komplikacije koje su potencijalne kod trudnica:
• kronična hipertenzija (trajno povišen krvni tlak)
• preeklampsija (stanje koje uključuje povišen krvni tlak i prisutnost proteina u mokraći, pojave konvulzija i po život opasnog stanja)
• dijabetička retinopatija (poremećaji vida)
• dijabetička nefropatija (poremećaj rada bubrega)
• dijabetička neuropatija (poremećaji živčanog sustava)
• povećana učestalost raznih infekcija (respiratornih, mokraćnih)
• poremećaji rada štitnjače.
Sve te komplikacije mogu štetno djelovati na razvoj trudnoće te predstavljati opasnost za majku i dijete.
Liječenje trudnica s dijabetesom
Liječenje se temelji na zdravoj i raznovrsnoj prehrani, redovitoj tjelovježbi i kontroli tjelesne težine. Osnovno liječenje je dijeta – trudnice koje miruju trebaju oko 1800 kcal na dan, a one koje rade oko 2100 kcal na dan.
Zdrava prehrana uključuje:
• raznovrsnu hranu – mnogo voća i povrća, žitarica, cjelovitog brašna, riže
• izbjegavanje hrane i pića s visokim udjelom šećera
• izbjegavanje premasne hrane
• redovite obroke uz manje međuobroke.
Također, jako je važna umjerena tjelesna aktivnost, a najbolja opcija su svakodnevne šetnje. Osim toga, lagano i umjereno vježbanje u trudnoći je dopušteno i preporučljivo.
Važno je i redovito ići na ginekološke preglede na kojima će se pratiti razvoj vas i vašeg djeteta te provoditi mjerenja šećera u krvi. Vi i sami kod kuće možete izmjeriti razinu glukoze u krvi posebnim aparatićem za to namijenjenim, ali je svakako važno konzultirati se s liječnikom o svakom neobičnom rezultatu i eventualnoj promjeni terapije.
Ukoliko se dijabetes ne uspije kontrolirati na taj način, uvode se injekcije inzulina koje je potrebno primjenjivati do kraja trudnoće. Gestacijski dijabetes najčešće nestaje nakon poroda, ali je u tih žena povećan rizik za razvoj dijabetesa, najčešće tipa 2. Upravo zbog toga, šest tjedana nakon poroda provjerava se razina glukoze u krvi OGTT-om. U budućim trudnoćama, već u ranoj trudnoći treba učiniti OGTT, jer te žene nose rizik od ponovne pojave gestacijskog dijabetesa.
Da gestacijski dijabetes ne bi imao posljedica za trudnicu i fetus važna je redovita tjelesna aktivnost i pravilna prehrana.
